Šparoga (Asparagus officinalis) je izvanredno nutritivno balansirana biljna namirnica, što nam potvrđuje i njen sastav. Vodeći je prirodni izvor folne kiseline koja je neophodna za razvoj crvenih krvnih stanica, rast i razvoj organizma i spriječavanje razvoja bolesti jetre (150 grama namirnice sadrži 60% preporučene dnevne doze folne kiseline). Bogatstvo nutrijensa, vlakana i vrlo mali sadržaj natrija kao i niska kaloretska vrijednost čine šparoge mudrim izborom u prehrani svake zdravstveno osvještene osobe.
Šparoge:
- su niske kaloretske vrijednosti (svega 35 kcal u 150 g)
- ne sadrže masti niti kolesterol
- imaju vrlo malu količinu natrija
- su kvalitetan izvor vlakana (3 g na 150 g šparoga)
- su bogat izvor folne kiseline
- su izvor vitamina A i svih vitamina B vitaminske skupine (najviše B1 i B6)
- su jedan od najbogatijih izvora rutina (pojačava stijenku kapilara i štiti ih od oštećenja)
- sadrže glutation (antioksidans sa antikancerogenim djelovanjem)
- sadrže kalcij, željezo, magnezij i bakar
Šparoge su višegodišnje biljke iz porodice ljiljana. Samonikle rastu u području mediterana i to na livadama, u kršu i kamenjaru, uz puteve i živice.
Ime joj dolazi iz grčkog jezika a u prijevodu znači podanak. Divlje šparoge u prirodi rastu u rano proljeće, dok kultivirane nalazimo u trgovinama tijekom cijele godine. Šparoge su poznate još iz doba antike, gdje su se koristile u prehrambene svrhe, uz spoznaju da imaju i ljekovito djelovanje.
Nakon branja potrebno ih je čuvati na hladnom mjestu jer vrlo brzo gube na kvaliteti svog sastava. U vlažnom se okruženju mogu čuvati do tri dana u hladnjaku. Najviše vitamina i minerala nalazi se u kori šparoge. Pripremati ih se može na razne načine, ali najkvalitetnije su svježe ili što manje termički obrađene (kuhanje na pari). Na taj se način sačuva njihova hranjivost.
Šparoge potiču lučenje mokraće (prirodni diuretik) i daju mokraći neugodan, vrlo intenzivan miris nekoliko sati nakon konzumacije.
Izvor: webtribune
Izvor: webtribune
Nema komentara:
Objavi komentar