Kada govorimo o prednostima tjelesne vježbe za ljudsko zdravlje možemo ukazati na dva smjera: jedno je poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, drugi je prevencija bolesti.
Kada govorimo o prednostima fizičke vježbe za ljudsko zdravlje može istaknuti dva smjera: jedan je poboljšati opće zdravstveno stanje, a drugi je prevencija bolesti. Od najranije dobi, zadaća tjelesne vježbe je pozitivno utjecati na rast i razvoj organizma i funkcionalne sposobnosti organskih sustava. Nadalje, potičite pravilno držanje tijela, razvijanje higijene i prehrambenih navika, ali svakako poboljšavajte međuljudske odnose. Kada fizičke vježbe je velika prilika za razvoj pozitivne društvene i moralne kvalitete kao što su timski rad, solidarnosti, pravde, odlučnost, hrabrost, smirenost, odlučnost, upornost, disciplina, odgovornost, poštenje, skromnost, optimizam, iskrenost, uljudnosti, domoljublje i drugima.
Suvremeni način života često donosi simptome anksioznosti i stresa kojima većina ljudi nije imuna. Glavni čimbenik u kratkotrajnim raspoloženjima je tjelovježba ili rekreacija; putem uživanja i zadovoljstva u aktivnostima koje obavljaju (u društvu) se pokušava doći do ključnih elemenata za psihološke dobrobiti, a sama aktivnost nam barem na neko vrijeme mislio daleko od problema. Kada govorimo o koristima pojedincu, moramo spomenuti odnos uzroka i posljedice koje fizička vježba ima na fiziološki fizički. Povećanje snage, izdržljivosti (općenito poboljšanje stanja) ili smanjenje tjelesne težine (ili drugih fizičkih nedostataka, kao što su loše držanje, zbog nepravilne nogu …) pojedinac dobiva bolje mišljenje o sebi što povećava percepciju vlastitih sposobnosti i vještina, i na taj način dolazi do rasta povjerenja i dodatnu motivaciju za stalnu tjelesnu vježbu, što će mu omogućiti postizanje viših ciljeva. Brojne studije provedene na depresivnim ljudima (učenici, studenti, radnici) pokazuju da tjelesno vježbanje ima gotovo isti učinak na zdravlje kao i psihoterapijske metode. U borbi protiv stresa, vježbanje pomaže kao način za uklanjanje negativne energije iz tijela. Vježba smanjuje razinu „hormona stresa” – kortizola, a povećava razinu endorfina – hormona zaslužnih sreće i prirodne energije. Vježba odvlači pažnju od izvora stresa i znanstvenici potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom.
Tjelesna aktivnost za starije osobe – preporuke
U odrasloj populaciji, primjer lagane šetnje je 3500 koraka u 30 minuta, dok je za stariju populaciju 2500 koraka preko 30 minuta, umjeren tempo za odraslu populaciju je 4.000 koraka, a za stariju populaciju 3500 koraka u 30 minuta i jak tempo hodanja (uz brdo, stepenice ili trčanje) bilo bi 4500 koraka za odraslu populaciju, a za stariju dob, 4000 koraka u 30 minuta.
Prema svojoj definiciji, tjelesna aktivnost je svaka akcija skeletnih mišića koja rezultira većom potrošnjom energije od one u stanju mirovanja. To uključuje: hodanje (hodanje), trčanje, biciklizam, sport, ples, pješačenje, vrtlarstvo, kućno održavanje
Vježbom popravljate svoje zdravlje i čuvate organizam od niza bolesti i poremećaja:- stresa
– osteoporoze
– križobolje
– povećanog krvnog tlaka
– povećanog kolesterola
– povećanog šećera u krvi
– pretilosti
– karcinoma
Zaključak
Gledajući sve što fizička vježba pokušava postići, možemo zaključiti da razvija funkcionalne, morfološke, motoričke, konativne i kognitivne karakteristike organizma koji sustavno djeluju u biološkom, zdravstvenom, obrazovnom, obrazovnom, ekonomskom, rekreativnom i kreativnom području ljudskih aktivnosti. Također možemo sigurno reći da tjelovježba podiže kvalitetu života pojedinca. Ti su zaključci u skladu s podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koja preporučuje dnevnu tjelesnu aktivnost najmanje pola sata. Stoga, svakodnevno vježbanje ili vježbanje najmanje tri puta tjedno, jedan sat je najbolji način za sprečavanje liječenja i poboljšanje tjelesnog ili mentalnog zdravlja!
Izvor : www.biljnaapoteka.info
