Posljedice pobačaja o kojima vam nisu rekli

Kada žena zatrudni u njenom tijelu se događa puno različitih procesa koje uzrokuju različiti hormoni i njihovo pojačano lučenje. Za vrijeme trudnoće tijelo se pripremi na određene procese koji će se u trudnoći događati. Kod spontanog pobačaja dolazi do prirodnog procesa izbacivanja ploda van tijela za koji se tijelo pripremi i lakše se vrati u prijašnje stanje jer mu je razlog nestanka ploda objašnjiv. Žena se u tom slučaju osjeća bespomoćno i samim time se u većini slučajeva lakše oprosti sa svojim djetetom jer ona nije mogla utjecati na tijek trudnoće. Namjerni pobačaj se od spontanog pobačaja razlikuje u tome što se tijelo vrlo neugodno iznenadi jer nestane plod za vrijeme svog razvoja, zbog kojega se luči i dalje velika količina hormona što je teško u trenu obustaviti. Za tijelo žene namjerni pobačaj je nešto neprirodno  što objašnjava nastanak psihičkih i fizičkih posljedica.

– Na stranici su samo ukratko opisane posljedice. Pored svakog teksta se nalazi oznaka literature koja je navedena na dnu stranice za detaljnije proučavanje.

Fizičke posljedice
Rak dojke

Mamogram dojke
Studija Journal of the National Cancer Instituta u 1994. godini izvedena na 1800 žena otkrila je da žene koje su napravile pobačaj imaju 50% povećanu šansu da dobiju rak dojke prije 45. godine života. Djevojkama koje naprave pobačaj prije 18. godine života rizik se povećava za 150%. Ako se pobačaj napravi nakon 30. godine života rizik raste za 110%. Ako žena ima u obitelji rak dojke rizik joj se povećava za 270% nakon 30. godine života. Svih 12 djevojaka mlađih od 18 godina koje su sudjelovale u istraživanju i koje su imale rak dojke u obitelji dobile su rak prije 45. godine. Vjerojatnost dobivanja raka dojke još se više povećava ako žena napravi više od jednog pobačaja.(1)
Psihičke posljedice

Potreba za psihološkim liječenjem
Studija provedena kod žena 8 tjedana nakon induciranog pobačaja pokazala je da ih 44% pati od psihičkih poremećaja, 36% ima poremećaje sa snom, 31% žali zbog odluke da pobace, a 11% im je prepisano psihološko liječenje (10). Pošto mnoge žene koriste represiju kao metodu suočavanja, može proći duže vrijeme prije nego žena potraži pomoć. Ti potisnuti osjećaji mogu uzrokovati psihosomatske bolesti. (11)

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Istraživanje je pokazalo da minimalno 19% post-abortiranih žena pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Otprilike pola ih je imalo mnoge (ali ne sve) simptome PTSP-a, i 20-40% je pokazalo umjerene do visoke razine stresa, relativno njihovom pobačajnom iskustvu. (12)

Žene mogu doživjeti pobačaj kao traumatično iskustvo zbog više razloga. Mnoge su prisiljene na pobačaj od strane supružnika, partnera, roditelja, ili ostalih. Ako je žena redovito žrtva dominirajućeg zlostavljanja, takav neželjeni pobačaj može biti percipiran kao završni udarac u životu obilježenom zlostavljanjem. Druge žene, bez obzira kako uvjerljiv razlog imale za pobačaj, mogu svejedno doživjeti pobačaj kao ubojstvo vlastitog djeteta. Strah, tjeskoba, bol i krivnja vezani uz proces su umiješani u doživljaj groteskne i nasilne smrti. Neke žene izjavljuju da je bol, nanešena od maskiranog stranca koji napada njeno tijelo, identična silovanju (13). Istraživači su otkrili da žene koje su doživjele seksualno zlostavljanje doživljavaju veću tjeskobu za vrijeme i nakon pobačaja upravo zbog povezivanja tih dvaju događaja. (14)

 Rak grlića maternice, jajnika i jetre
Žene nakon pobačaja imaju 2.3 puta veći rizik obolijevanja od raka grlića maternice u usporedbi sa ženama koje nisu pobacile. Ženama koje su pobacile 2 ili više puta rizik raste na 4.92 puta u odnosu na žene koje nisu pobacile. Kod jednostrukih i višestrukih pobačaja slično raste i rizik obolijevanja od raka jajnika i jetre. Povećanje rizika objašnjava se neprirodnim poremećajem hormonalnih promjena koje prate trudnoću te netretiranim ozljedama grlića maternice. (2)

Smrt
Studija provedena 1997. godine u Finskoj financirana od strane Finske vlade (Gissler, M., et. al., “Pregnancy-associated deaths in Finland 1987-1994 — definition problems and benefits of record linkage,” Acta Obsetricia et Gynecolgica Scandinavica 76:651-657 (1997).) utvrdila je da žene koje abortiraju imaju 4 puta veću vjerojatnost da umru u narednoj godini od žena koje su imale normalnu trudnoću. Žena nakon pobačaja ima 60% veću vjerojatnost da umre od prirodnih uzroka, 7 puta veću vjerojatnost izvršavanja samoubojstva, 4 puta veću vjerojatnost da umre od ozljeda uslijed nesreće te 14 puta veću šansu da umre zbog ubojstva. Istraživači vjeruju da povećana smrtnost zbog ozljeda i ubojstava dolazi zbog suicidalnog i rizičnog ponašanja koje se javlja kod žene nakon pobačaja.
Najveći uzroci smrti žena koje su izvršile pobačaj u prvom tjednu nakon pobačaja su krvarenje, infekcije, embolija, anestezija te neutvrđena ektropična trudnoća. (3)
Seksualna disfunkcija
Kod 30-50% žena koje su abortirale javlja se seksualna disfunkcija, kraćeg i dužeg vijeka, koja počinje odmah nakon pobačaja. To uključuje jedno od slijedećeg: gubitak zadovoljstva kod seksa, povećana bol, averzija prema seksu i/ili općenito prema muškarcima ili razvijanje promiskuitetnog stila života. (15)

Suicidalna razmišljanja i pokušaj samoubojstva
Kod otprilike 60% žena koje su doživjele post-abortivne posljedice javljaju se suicidalne misli, i od toga njih 28% stvarno pokuša izvršiti samoubojstvo, polovica čak 2 ili više puta. Istraživači u Finskoj su otkrili snažnu statističku povezanost između samoubojstava i pobačaja. Srednja godišnja stopa samoubojstava za sve žene je 11.3 na 100 000 žena, dok stopa samoubojstava među ženama koje su imale inducirani pobačaj iznosi 34.7 na 100 000, što je tri puta više. S druge strane stopa samoubojstava među ženama koje su imale normalan porod je samo pola stope samoubojstava svih žena, ili jedna šestina stope samoubojstava žena sa induciranim pobačajem. (16)
Upalna bolest zdjelice
Upalna bolest zdjelice jest upala maternice, jajovoda i/ili jajnika. Bolest može izazvati neplodnost ili komplikacije u trudnoći kao što je ektropična trudnoća. U SAD-u ta bolest svake godine zahvaća oko 750 000 žena, od čega njih oko 100 000 ostaje neplodno.

Bolest nastaje tako da se bakterija penje iz vagine ili cerviksa u spolne organe. Mogu je uzrokovati različiti organizmi no najčešće se radi o klamidiji ili gonoreji. Od pacijentica koje imaju klamidiju za vrijeme pobačaja u 23% slučajeva će se razviti upalna bolest zdjelice u roku 4 tjedna. Otprilike 5% pacijentica koje nemaju klamidiju dobiju upalnu bolest zdjelice u roku 4 tjedna nakon abortusa u prvom tromjesječju. (23)

Perforacije maternice
Između 2 i 3% žena koje su pobacile može pretrpjeti perforaciju maternice. Te ozljede će uglavnom ostati nedijagnosticirane i netretirane osim ako je izvedena laparaskopska vizualizacija. Rizik od perforacije maternice povećan je kod žena koje su prethodno već imale porođaje te kod onih koje su za vrijeme pobačaja dobile opću anesteziju. Oštećenja maternice mogu rezultirati komplikacijama u kasnijim trudnoćama i mogu eventualno prerasti u probleme koji zahtjevaju histerektomiju, koja zatim može prouzročiti mnoge dodatne komplikacije uključujući osteoporozu. (4)

Razderotine grlića maternice
Značajne razderotine grlića maternice koje zahtjevaju šavove javljaju se kod najmanje jedan posto pobačaja u prvom tromjesječju. Manje razderotine, ili mikro pukotine, koje se inače ne bi tretirale mogu također rezultirati dugoročnom reproduktivnom štetom. Latentne post-pobačajne ozljede grlića mogu rezultirati naknadnom inkompetencijom grlića maternice, prijevremenim porođajem te komplikacijama pri porodu. (5)
Povećano konzumiranje cigareta i pripadajuće negativne posljedice po zdravlje
Rizici kod pušenja
Rizici kod pušenja
Post-abortivni stres je povezan sa povećanim konzumiranjem cigareta. Žene koje su imale inducirani pobačaj imaju dvostruko veću vjerojatnost da će postati okorjeli pušači i da će patiti od pripadajućih zdravstvenih problema. Te žene će također puno vjerojatnije nastaviti konzumirati cigarete tokom kasnijih željenih trudnoća i zbog toga imati povećani rizik od neonatalne smrti i urođenih anomalija. (17)

Alkoholizam
Žene koje su imale pobačaj imaju dva puta veći rizik od alkoholizma. Uz pobačaje nakon kojih slijedi alkoholizam nadovezuju se nasilno ponašanje, rastava ili prekid veze, automobilske nesreće te gubitak posla. (18)

Ovisnost o drogama
Pobačaj je povezan sa naknadnim ovisnostima o drogama. Osim psihosocijalnog problema, ovisnost o drogama je vezana uz povećane HIV/AIDS infekcije, urođene mane i nasilno ponašanje. (19)

Poremećaji u prehrani
Kod nekih žena pobačaj je povezan sa poremećajima u prehrani kao što su prejedanje, bulimija i anorexia nervosa. (20)

Zapuštanje ili zlostavljanje djece
Pobačaj je povezan sa povećanom depresijom, nasilnim ponašanjem, ovisnosti o alkoholu ili drogama, zamjenskim trudnoćama i smanjenim majčinskim povezivanjem sa djecom koja su kasnije rođena. Ovi faktori su usko povezani sa zlostavljanjem djece i potvrđuju pojedinačne kliničke procjene koje povezuju post-pobačajnu traumu s naknadnim zlostavljanjima djece. (21)
Placenta previa (predležeća posteljica)
Placenta Previa (predležeća posteljica)
Placenta Previa (predležeća posteljica)
Nakon pobačaja rizik od placente previe u kasnijim trudnoćama raste 7 od 15 puta. Placenta previa znači da se posteljica nalazi pored, ili kompletno prekriva cerviks. U ranom stadiju trudnoće placenta previa ne mora nužno predstavljati problem, no ukoliko se pojavi kasnije u trudnoći može uzrokovati krvarenje i može dovesti do daljnjih komplikacija, prijevremenog porođaja te problemau razvoju djeteta. (6)

Komplikacije pri porodu
Žene koje su imale jedan, dva ili više induciranih pobačaja imaju redom 1.89, 2.66, odnosno 2.03 puta veći rizik od prijevremenog poroda. Također žene koje su imale jedan, dva ili više induciranih pobačaja imaju redom 1.34, 1.50 odnosno 1.58 veći rizik od prenošenosti (graviditas prolongata – trudnoća koja traje dulje od 42 tjedna). (7)

Komplikacije u budućim trudnoćama
Studija o pobačajima u prvoj trudnoći pokazala je da 48% žena dobiva komplikacije u budućim trudnoćama koje su posljedica induciranog pobačaja. Žene u toj skupini imale su prosječno 2.3 spontana pobačaja na svako živorođeno dijete (2). Drugo nevezano istraživanje pokazalo je da među teenagericama koje su abortirale svoju prvu trudnoću, njih 66% imalo je spontani pobačaj ili prijevremeni porod u drugoj željenoj trudnoći. (4)

Ektopična trudnoća
Ektropična trudnoća


Ektropična trudnoća
Inducirani pobačaj je značajno povezan s povećanim rizikom od kasnijih ektropičnih trudnoća. Ektopična trudnoća je svaka trudnoća koji nastaje nasađivanjem (implantacija) oplođenog jajašca u tkivo izvan za to predviđenog mjesta. U upotrebi je i naziv izvanmaterična trudnoća što nije uvijek potpuno točno, jer ne obuhvaća sva mjesta implantacija (npr. u vratu maternice). Ektropične trudnoće su opasne po život i mogu dovesti do smanjenja plodnosti. (8)

Neposredne komplikacije
infekcije
krvarenja koja mogu trajati i mjesec dana
embolija (9)
trganje ili perforacija maternice
anesteziološke komplikacije
konvulzije
ozljede grlića maternice
endotoksični šok